Ako vam je liječnik rekao da imate povišen kolesterol, vjerojatno ste upoznati s pojmom statina.
To su lijekovi koji učinkovito snižavaju razinu LDL kolesterola u krvi. Međutim, znate li da i sama priroda nudi spojeve sa sličnim djelovanjem? Upravo tu nastupa intrigantna skupina tvari poznata kao prirodni statini.
Ovi spojevi nisu sintetizirani u laboratoriju, već potječu iz biljaka, gljiva i drugih prirodnih izvora. Oni djeluju na sličan, iako obično blaži način, kao farmaceutski statini.
Naime, mogu pomoći u smanjenju sinteze kolesterola u jetri i potaknuti njeno uklanjanje iz krvotoka.
Zanimljivo je da mnoge od ovih tvari već konzumiramo kroz svakodnevnu prehranu. Štoviše, istraživanja sve više istražuju njihov potencijal kao dopunu zdravom načinu života.
Stoga, pitanje postaje: možemo li uz pomoć odabrane hrane i dodataka prehrani dati svojoj kardiovaskularnoj zdravlju prirodni poticaj?
U ovom članku ćemo vas detaljno upoznati s najučinkovitijim prirodnim statinima, objasniti kako djeluju te vam dati praktične savjete kako ih uključiti u svoju prehranu.
Otkrijte kako odabiri na vašem tanjuru mogu postati snažan saveznik vašeg srca.
Što su statini
Statini su skupina lijekova čija je primarna uloga snižavanje razine kolesterola u krvi. Oni su jedni od najčešće propisivanih lijekova na svijetu za prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti.
Ovi lijekovi djeluju na ključni enzim u jetri koji se zove HMG-CoA reduktaza. Ovaj enzim igra središnju ulogu u proizvodnji kolesterola u našem tijelu.
Statini se vežu na ovaj enzim i djelomično ga blokiraju. Kao rezultat toga, jetra ne može proizvesti toliko kolesterola koliko bi inače.
Zbog ovog smanjenja, jetra počinje iz krvi izvlačiti više LDL kolesterola, koji je popularno poznat kao “loš” kolesterol.
Zatim, statini imaju i izrazita protuupalna svojstva. Kronična upala u krvnim žilama jedan je od glavnih pokretača ateroskleroze, odnosno stvaranja plakova.
Statini smanjuju tu upalu i stabiliziraju postojeće plakove na stijenkama arterija.
Time značajno smanjuju rizik od pucanja plaka i nastanka opasnog ugruška koji može uzrokovati srčani udar ili moždani udar.
Nadalje, ovi lijekovi također poboljšavaju funkciju endotela, unutarnjeg sloja krvnih žila. Zdrav endotel omogućuje bolju prokrvljenost i fleksibilnost arterija.
Važno je napomenuti da statine propisuje isključivo liječnik, obično nakon procjene ukupnog kardiovaskularnog rizika.
Iako su vrlo učinkoviti, oni mogu imati i nuspojave, poput mišićnih bolova ili poremećaja funkcije jetre.
Prirodni statini za kolesterol
Osim lijekova, priroda nam pruža pomoć u borbi protiv povišenog kolesterola.
Određene namirnice sadrže bioaktivne spojeve koji prirodnim putem potiču snižavanje lošeg LDL kolesterola i podupiru zdravlje krvožilnog sustava.
Ovi prirodni statini djeluju kroz nekoliko mehanizama.
Oni mogu djelovati blokirajući ključne enzime u sintezi kolesterola, poticati njegovo izlučivanje iz tijela ili djelovati kao jaki antioksidansi koji štite krvne žile.
Na taj način čine izvrsnu dopunu uravnoteženoj prehrani i zdravom načinu života, pružajući sveobuhvatnu potporu našem kardiovaskularnom zdravlju.
Crvena riža
Fermentirana crvena riža postala je poznata kao izuzetan prirodni izvor spoja koji djeluje poput statina.
Naime, ovaj specifični proizvod nastaje fermentacijom obične bijele riže pomoću specijalne gljive, Monascus purpureus.
Tijekom tog procesa, gljiva proizvodi skupinu aktivnih tvari koje se zovu monakolini.
Od svih monakolina, monakolin K privlači najviše pažnje. Znanstvenici su utvrdili da je monakolin K kemijski identičan lovastatinu, lijeku iz skupine statina koji liječnici propisuju.
To znači da monakolin K iz crvene riže djeluje na potpuno isti način. On kompetitivno inhibira enzim HMG-CoA reduktazu u jetri, koji je ključan za sintezu kolesterola.
Kao rezultat toga, crvena fermentirana riža može značajno doprinijeti smanjenju ukupnog i LDL kolesterola u krvi.
Neke studije pokazuju da učinak može biti sličan onom kod niskih doza recepturnih statina. Osim toga, proizvod može imati i blago povoljan učinak na dobar HDL kolesterol i trigliceride.
Međutim, suplementi s crvenom rižom nisu bezopasni. Oni mogu izazvati isti profil nuspojava kao i sintetički statini, uključujući mišićne bolove i potencijalno oštećenje jetre.
Stoga, apsolutno je nužno da prije uzimanja bilo kojeg dodatka s crvenom rižom konzultirate svog liječnika, posebno ako već uzimate druge lijekove za kolesterol.
Berberin
Berberin je biljni alkaloid koji se sve više istražuje zbog svojih izvanrednih učinaka na metabolizam. Ovaj spoj, prisutan u korijenu biljaka poput žutike (Berberis vulgaris), predstavlja jedan od najzanimljivijih prirodnih sastojaka s učincima nalik na statine.
Za početak, berberin djeluje na potpuno drugačiji način od statina, ali postiže slične ciljeve.
Njegov glavni mehanizam leži u aktivaciji enzima zvanog AMP-aktivirana proteinska kinaza (AMPK). Ovaj enzim igra ulogu “glavnog regulatora” staničnog metabolizma.
Kada ga berberin aktivira, stanice povećavaju unos glukoze, poboljšavaju inzulinsku osjetljivost i potiču oksidaciju masnih kiselina.
Što se tiče kolesterola, aktivacija AMPK-a dovodi do smanjene proizvodnje kolesterola u jetri.
Berberin istovremeno povećava ekspresiju LDL receptora na površini stanica jetre. To znači da jetra može učinkovitije ukloniti “loš” LDL kolesterol iz krvotoka.
Istraživanja pokazuju da berberin može značajno sniziti LDL i trigliceride, a često i povisiti “dobar” HDL kolesterol.
Također, berberin ima izrazita protuupalna i antioksidativna svojstva. Ovo dodatno štiti krvne žile od oštećenja i usporava napredovanje ateroskleroze.
Zbog svog pozitivnog utjecaja na inzulinsku osjetljivost, on je posebno vrijedan za osobe s dijabetesom tipa 2 koji imaju i povišen kolesterol.
Međutim, berberin može stupiti u interakciju s mnogim lijekovima, uključujući statine. Stoga je njegovo uzimanje bez nadzora liječnika krajnje nepoželjno.
Pysllium
Psyllium, odnosno ljuskice biljke vrste Plantago ovata, djeluje kao vrlo učinkovit prirodni pomoćnik u regulaciji kolesterola, iako na potpuno drugačiji način od klasičnih statina. Njegova moć leži u izuzetno visokom sadržaju topivih vlakana.
Prije svega, kada pomiješate psyllium s tekućinom, on stvara gusti, gelastu masu. Ovaj gel prolazi kroz probavni trakt bez da se razgradi. Na tom putu, gel ima sposobnost da se veže za žučne kiseline.
Žučne kiseline tijelo proizvodi od kolesterola iz jetre. Inače bi se te kiseline ponovno apsorbirale u crijevima i reciklirale. Međutim, psyllium ih “uhvati” i izbaci iz tijela putem stolice.
Zatim, jetra primjećuje ovaj gubitak žučnih kiselina. Kako bi nadoknadila taj deficit, ona mora proizvesti nove kiseline. Za tu proizvodnju, jetra koristi kolesterol iz vlastitih zaliha.
Dakle, ona aktivnije izvlači LDL kolesterol iz krvotoka kako bi ga pretvorila u žučne kiseline. Kao krajnji rezultat, ukupna razina LDL kolesterola u krvi se postepeno smanjuje.
Osim toga, gelasta konzistencija psylliuma usporava apsorpciju hrane u tankom crijevu. Ovo pomaže u regulaciji razine šećera u krvi i daje dugotrajan osjećaj sitosti.
Preporučena dnevna doza je obično 5-10 grama, a kliučno je popiti uz dovoljno vode (najmanje 200 ml po dozi).
Ovo sprječava moguću opstrukciju crijeva i osigurava sigurnu upotrebu.
Psyllium je sigurna i dobro istražena potpora, ali je važno da s liječnikom razgovarate ako već uzimate druge lijekove za snižavanje kolesterola.
Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline ne djeluju poput klasičnih statina, ali svakako se smatraju moćnim prirodnim saveznicima u borbi protiv povišenog kolesterola i zaštiti srca.
Naime, one pokazuju drugačiji, ali komplementaran mehanizam djelovanja.
Prije svega, omega-3 kiseline, posebno EPA (eikozapentaenoična) i DHA (dokozaheksaenoična) iz ribljeg ulja, imaju snažan utjecaj na trigliceride.
One mogu značajno smanjiti razinu ovih masti u krvi, čak i do 30%. Visoki trigliceridi često prate poremećaj lipidnog profila i povećavaju kardiovaskularni rizik.
Zatim, omega-3 kiseline pozitivno utječu na sam LDL kolesterol. Iako ga ne smanjuju tako dramatično kao statini, one mogu promijeniti veliču i strukturu LDL čestica.
Naime, one potiču stvaranje većih i LDL čestica, koje znanstvenici smatraju manje aterogenim (sklonijim stvaranju plakova) od malih, gustih LDL čestica.
Nadalje, omega-3 kiseline pružaju izuzetnu protuupalnu zaštitu. Kronična upala u krvnim žilama ključan je čimbenik u razvoju ateroskleroze.
Dok statini također smanjuju upalu, omega-3 to čine putem drugačijih staničnih puteva.
Također, ove masne kiseline smanjuju agregaciju trombocita, što može pridonijeti smanjenju rizika od stvaranja opasnih krvnih ugrušaka.
Konačno, za optimalne rezultate, važno je kombinirati unos omega-3 kiselina (kroz masne ribe poput lososa ili suplemente) s drugim zdravim navikama.
One same ne mogu postići učinak snažnih statina, ali kao dio cjelovite strategije za zdravlje srca, njihova je vrijednost nezamjenjiva.
Piskavica
Sjeme piskavice privlači pažnju kao potencijalni prirodni pomoćnik u kontroli kolesterola. Istraživanja pokazuju da ova mala, žuta sjemenka može imati povoljan utjecaj na lipidni profil.
Prije svega, piskavica je vrlo bogat izvor topivih vlakana, posebno galaktomannana. Ova vlakna djeluju slično kao vlakna iz psylliuma.
Ona stvaraju gel u probavnom traktu koji može vezati žučne kiseline. Kada tijelo izgubi te kiseline, jetra ih mora nadoknaditi.
Za njihovu ponovnu sintezu, jetra koristi kolesterol iz krvi, što postupno vodi do snižavanja razine LDL kolesterola.
Zatim, piskavica sadrži jedinstvene biljne spojeve poput saponina i diosgenina. Ove tvari mogu dodatno modulirati metabolizam masti.
Neka istraživanja sugeriraju da piskavica može smanjiti apsorpciju kolesterola iz hrane u crijevima, dok druga ukazuju na smanjenu sintezu novog kolesterola u jetri.
Također, piskavica pokazuje obećavajuće rezultate u regulaciji šećera u krvi. Poboljšana kontrola glukoze važna je za osobe s dijabetesom, koji često imaju i poremećaj lipidnog profila. Ova dvostruka korist čini je posebno zanimljivom.
Možete ih koristiti kao cijele sjemenke (nakon natapanja), u obliku mljevenog praha ili kao čaj.
Počnite s malim količinama (npr. 1 žličica dnevno) kako biste pratili toleranciju.
Češnjak za kolesterol
Češnjak, jedan od najstarijih ljekovitih biljnih sastojaka, pokazuje umjerena, ali vrijedna svojstva u regulaciji kolesterola.
Njegovu aktivnost pripisujemo prvenstveno sumpornim spojevima, a posebno alicinu. Alicin nastaje kada zgnječite ili usitnite svjež češnjak, što pokreće enzimatsku reakciju.
Čini se da češnjak utječe na sintezu kolesterola u jetri. Studije sugeriraju da aktivni spojevi u češnjaku mogu inhibirati ključne enzime uključene u ovaj proces, slično, ali puno blaže, od statina. Kao rezultat, jetra proizvodi manje kolesterola.
Zatim, češnjak ima snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. Ovo je vrlo važno za zdravlje krvnih žila. On štiti LDL kolesterol od oksidacije, što je ključni korak u stvaranju aterosklerotskih plakova.
Smanjenjem oksidativnog stresa i upale, češnjak doprinosi zaštiti endotela, unutarnjeg sloja krvnih žila.
Nadalje, meta-analize kliničkih istraživanja pokazuju da suplementacija češnjakom može dovesti do blagog do umjerenog smanjenja ukupnog i LDL kolesterola.
Učinak je obično vidljiviji kod osoba s početno povišenim razinama.
Također, češnjak može blago snižavati krvni tlak i smanjivati agregaciju trombocita, što dodatno smanjuje kardiovaskularni rizik.
Za optimalne rezultate trebali biste konzumirati jedan do dva svježe zgnječena češnjaka dnevno.
Prije početka uzimanja većih količina ili dodataka, svakako razgovarajte sa svojim liječnikom, posebno ako planirate operaciju ili uzimate lijekove protiv zgrušavanja krvi.
Sjemenke bundeve
Sjemenke bundeve nude vrijedan nutritivni profil koji može prirodno podržati zdravlje srca i lipidni status. Iako se ne mogu okarakterizirati kao izravni “prirodni statini”, one sadrže ključne nutrijente koji djeluju sinergistički.
Prije svega, sjemenke bundeve bogat su izvor biljnih sterola (fitosterola). Ovi spojevi svojom strukturom nalikuju kolesterolu.
Kada ih unesete, oni se natječu s kolesterolom iz hrane za mjesto apsorpcije u crijevima. To znači da manje kolesterola prodre u krvotok, a više ga se izluči iz tijela.
Zatim, ove sjemenke obiluju nezasićenim masnim kiselinama, posebno linolnom kiselinom (omega-6). Ove zdrave masti podržavaju povoljan lipidni profil.
Također, sjemenke su vrlo bogate magnezijem. Ovaj mineral igra ulogu u stotinama enzimatskih reakcija, uključujući i one koje reguliraju krvni tlak i metabolizam lipida.
Sjemenke bundeve sadrže i antioksidanse poput vitamina E i karotenoida. Ovi spojevi štite LDL kolesterol od štetne oksidacije, što je kritičan korak u razvoju ateroskleroze. Smanjenjem oksidativnog stresa, one čuvaju zdravlje krvnih žila.
Za postizanje blagotvornog učinka, važno je redovito i umjereno uključiti sirove ili blago pečene sjemenke bundeve u prehranu. One su izvrstan dodatak salati, jogurtu ili samostalna grickalica.
Artičoka
Ekstrakt lista artičoke ima aktivne sastojke koji potiču lučenje žuči, cinarin i luteolin. Žučne kiseline, koje jetra stvara od kolesterola, odgovorne su za probavu masti.
Kada ekstrakt artičoke poveća izlučivanje žuči, jetra mora koristiti više kolesterola iz svojih zaliha kako bi proizvela nove kiseline. To zatim dovodi do povećanog uklanjanja LDL kolesterola iz krvotoka.
Istraživanja sugeriraju da aktivni sastojci u artičoki mogu blokirati enzim HMG-CoA reduktazu. Ovaj enzim je ključan za sintezu kolesterola u jetri.
Ovaj mehanizam djelovanja vrlo je sličan onom kod sintetičkih statina, iako je učinak ekstrakta artičoke znatno blaži.
Nadalje, artičoka ima antioksidativna svojstva. Ona može pomoći u zaštiti LDL čestica od oksidacije, što je važan korak u prevenciji oštećenja krvnih žila.
Također, ekstrakt može imati blago povoljan utjecaj na razinu triglicerida i HDL kolesterola.
Policosanol
Policosanol je prirodni spoj koji se često promovira kao učinkovit prirodni statin.
Ovaj sastojak izoliraju iz voštanog omotača sjemena šećerne trske, ali također ga pronalazimo u pčelinjem vosku i žitaricama poput pšenice i ječma.
On predstavlja mješavinu dugih masnih alkohola, od kojih je oktakosanol najzastupljeniji i najistraženiji.
Za policosanol znanstvenici vjeruju da djeluje na nekoliko načina.
Prije svega, on može smanjiti proizvodnju kolesterola u jetri inhibirajući ključni enzim HMG-CoA reduktazu, slično kao što to čine statini.
Zatim, policosanol potiče razgradnju LDL kolesterola i može povećati unos kolesterola u stanice jetre za njegovo uklanjanje iz krvotoka.
Osim toga, istraživanja sugeriraju da on može povećati razinu HDL kolesterola i smanjiti oksidaciju LDL čestica, što je ključan korak u nastanku ateroskleroze.
Međutim, važno je naglasiti da su rezultati studija o policosanolu prilično kontradiktorni.
Dok su neka istraživanja, osobito ona iz ranih 2000-ih na Kubi, pokazala impresivne rezultate u snižavanju kolesterola, druge studije, posebice one izvan te regije, nisu uspjele replicirati te učinke.
Zbog ovog nedosljednog dokaznog temelja, mnoge medicinske organizacije gledaju na policosanol sa skepsom.
Prirodni statini – bezbedna alternativa za snižavanje kolesterola
Priroda nudi niz vrijednih sastojaka koji mogu blago i pomoćno djelovati na razinu kolesterola.
Od topivih vlakana poput psylliuma i piskavice, preko biljnih sterola iz sjemenki bundeve, do aktivnih spojeva u crvenoj riži i češnjaku, ove namirnice djeluju kroz različite mehanizme.
One mogu smanjiti apsorpciju kolesterola u crijevima, potaknuti njegovo izlučivanje ili umjereno utjecati na sintezu u jetri.
Međutim, bitno je imati realna očekivanja. Djelovanje prirodnih statina najčešće je blago, postepeno i preventivno.
Oni ne mogu postići snažan učinak farmaceutskih statina kod osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom ili značajno povišenim vrijednostima lipida. Njihova je prava uloga u potpori zdravom načinu života.
Najbolje rezultate postižete kada se prirodni statini kombiniraju s uravnoteženom mediteranskom prehranom, redovitom tjelovježbom i izbjegavanjem pušenja.